SLOHOKEJ

Natrag u "garažu"

TZG crno bijelaU subotu 15. rujna počela je nova sezona u prvenstvu Slovenije za uzraste mlađih kadeta, mlađih juniora i seniora. Kao i prošle sezone, mlađi kadeti i seniori zagrebačkih klubova isklizali su na domaće i inozemne ledene plohe u potrazi za sportskim uspjehom. Za razliku od njih, hrvatski mlađi juniori su ostali kod kuće. Dan poslije, u akciju su se uključili i slovenski kadeti i juniori no za njihove hrvatske vršnjake 16. rujan je bio sasvim običan dan. Što se dogodilo?


Sudjelovanje mladih uzrasta hrvatskih hokejaša u slovenskim prvenstvima u novije je vrijeme započelo nastupom juniora Zagreba u sezoni 2009/10. Godinu dana kasnije selekcije pod nazivom Team Zagreb nastupaju u uzrastima juniora i mlađih juniora što se nastavilo i sljedeće sezone. Uslijedila je stanka od godinu dana nakon čega je suradnja slovenskog i hrvatskog saveza proširena i na najmlađe uzraste. U sezoni 2013/14 selekcije Teama Zagreb sudjeluju u natjecanjima mlađih kadeta, kadeta i mlađih juniora. Godinu dana kasnije u istim uzrastima po prvi puta samostalno nastupaju sva tri zagrebačka kluba. Nakon četverogodišnje stanke, sezona 2015/16 donijela je obnovu međusobnog nadmetanja slovenskih i hrvatskih seniorskih momčadi kojima se pridružila i beogradska Crvena zvezda.

Bio je to vrhunac međunarodnih aktivnosti hrvatskih hokejaša. Usporedno s nastupom klubova u uzrastima mlađih kadeta, kadeta, mlađih juniora i seniora u slovenskom prvenstvu, mlađi seniori okupljeni pod zastavom Medveščaka nastupali su u EBYSL-u, a profesionalni Medveščak igrao je protiv velikana KHL-a. U idućoj sezoni, umjesto klubova, u uzrastima mlađih kadeta, kadeta i mlađih juniora nastupile su selekcije, a klubovi su ostali zastupljeni samo u natjecanju seniora. Prošla sezona donijela je povratak klupskih nastupa u uzrast mlađih kadeta dok su se selekcijama kadeta i mlađih juniora po prvi put nakon 2012. pridružila i juniorska selekcija. Slovenski je savez tijekom srpnja ove godine objavio raspored natjecanja pod svojim okriljem iz kojeg se moglo razabrati kako za sezonu 2018/19 nisu bile predviđene nikakve izmjene u odnosu na sezonu prije. Dakle, u mlađim kadetima trebala su nastupiti tri zagrebačka kluba, u uzrastima kadeta, mlađih juniora i juniora selekcije, a u seniorima ponovo tri zagrebačka kluba.

Sudjelovanje u svim navedenim natjecanjima predstavljalo je veliko opterećenje na zagrebačke ledene plohe. Prošle sezone na zagrebačkim se klizalištima odigralo čak 113 utakmica redovnih dijelova slovenskog prvenstva u pet kategorija. Najviše u mlađim kadetima, 39 i seniorima, 38. Juniori su odigrali 14, mlađi juniori 13, a kadeti 9 utakmica. Sličan broj domaćih utakmica bio je predviđen i za sezonu 2018/19 s tim da bi se broj seniorskih utakmica povećao na 42, a broj utakmica mlađih kadeta smanjio na 36 zbog promijenjenog broja sudionika u odnosu na prethodnu sezonu.

Odgovorne osobe hrvatskog hokeja morale su biti upoznate s dinamikom radova na obnovi ledene dvorane Doma sportova i imati pripremljene planove za slučaj da Dom sportova ne bi bio na raspolaganju do početka sezone. Kako je ljeto odmicalo sve se češće mogli čuti ili pročitati da Dom sportova neće biti spreman na vrijeme. Prvi skeptični glasovi došli su od strane navijača Medveščaka koji su bili zabrinuti za početak nove sezone EBEL-a.

Međutim, od institucija odgovornih za hrvatski hokej kao ni iz klubova nisu stizala nikakva upozorenja zainteresiranim stranama (igračima i navijačima) da bi normalno odvijanje sezone moglo biti ugroženo. Raspored utakmica EBEL-a i dalje je predviđao domaće utakmice tijekom rujna i listopada, a klub je šutio na opetovane upite gdje će se iste odigrati. Ništa drugačije nije bilo ni s mlađim uzrastima sva tri zagrebačka kluba. Mladi hokejaši su otputovali na skupe pripreme u inozemstvo puni iščekivanja još jedne sezone pune uzbudljivih utakmica s vršnjacima iz Slovenije, Srbije ili Austrije.

A onda je krajem kolovoza "eksplodirala bomba". Iz neslužbenih krugova pročula se vijest kako su „Hrvati otkazali nastup u uzrastima kadeta, mlađih juniora i juniora“. Neizvjesnost je potrajala manje od 24 sata nakon čega je priopćenje ZSHL-a potvrdilo ono čega se većina mladih igrača i njihovih roditelja pribojavala. Selekcije kadeta, mlađih juniora i juniora neće nastupiti u slovenskom prvenstvu zbog obnove Doma sportova uslijed čega nije moguće provesti puni program aktivnosti u dvorani na Velesajmu.

Objava je izazvala veliko nezadovoljstvo u redovima igrača i njihovih roditelja u sva tri zagrebačka kluba. Premda je stanje u vezi obnove Doma sportova bilo više-manje poznato, igračima i roditeljima nikako nije bilo jasno zašto ih nitko iz klubova ili saveza nije upoznao s problemom i sazvao sastanak na kojem bi se razmotrile mogućnosti za rješavanje poteškoća. Isto tako roditelji i igrači se nisu mogli pomiriti s činjenicom da se nedostatak leda obio o leđa tri uzrasta koji su trebali biti zastupljeni selekcijama dok se mlađim kadetima i seniorima koji nastupaju sa svim klubovima, ništa nije promijenilo.

Već dan nakon priopćenja ZSHL-a, zainteresirani roditelji iz svih pogođenih uzrasta i sva tri kluba sastali su se kako bi ustanovili može li se u preostala dva tjedna do početka prvenstva nešto poduzeti i na neki način osigurati sudjelovanje selekcija u slovenskom prvenstvu. Na samom sastanku došlo je do razmimoilaženja stavova roditelja ovisno o tome da li njihovo dijete ima više ili manje izgleda za nastup u nekoj od zakinutih selekcija. Premda je svima bilo jasno da postoji problem nedovoljnog broja utakmica u domaćim prvenstvima, dio roditelja se nije složio s prioritetima koje je usvojila većina, a to je da se kao prvi korak rješava problem nenastupanja selekcija u slovenskom prvenstvu.

Zaključci s roditeljskog sastanka oblikovani su u zapisnik koji je između ostalih upućen Središnjem državnom uredu za šport. Nekoliko dana kasnije, ponovo se oglasio ZSHL pojašnjenjem prethodne odluke o odustajanju od natjecanja. U njoj se, između ostalog navodi kako su se hrvatski hokejaši razvijali i bez sudjelovanja u međunarodnim ligama i kako je prvenstvena obaveza HSHL-a organizirati domaća prvenstva za sve uzraste. Istina je kako se godinama igralo samo domaće prvenstvo no to ne može biti argument za odustajanje od nastupa u slovenskom prvenstvu koje pruža daleko bolje uvjete za razvoj hokejaša.

Odustajanje od natjecanja u slovenskom prvenstvu za kadete, mlađe juniore i juniore zasigurno je korak natrag u njihovom razvoju. Umjesto dvadeset do trideset kvalitetnih utakmica po sezoni, ponajboljim hrvatskim mladim hokejašima preostalo je čekati domaća prvenstva koja su posljednjih godina bivala sve kraća i manje dostojna naziva „Prvenstvo Hrvatske“. Neki od igrača i njihovih roditelja nisu se željeli pomiriti s takvim ishodom pa su brzinski potražili nove sredine u Sloveniji i potom se ispisali iz svojih klubova. Neki od njih su već zaigrali za svoje nove klubove čime su neizravno smanjili izglede da se selekcije ipak naknadno uključe u natjecanje.

Krenemo li od osnovnog uzroka nastalog problema, jasno je da se ledena dvorana Doma sportova morala obnoviti jer je svim redovitim posjetiteljima utakmica EBEL-a i drugih natjecanja bilo razvidno da je ledena ploha u kritičnom stanju zbog čega su se u nekoliko navrata prekidale utakmice. Jasno je i da klubovi i savezi kao korisnici usluga ledenih ploha u Zagrebu ne mogu utjecati ni na početak, a pogotovo na završetak radova. Zapravo, cijela hrvatska hokejaška zajednica trebala bi biti zadovoljna što se ledena dvorana uopće obnavlja jer na taj način dobivamo svojevrsno jamstvo kako će Zagreb i dalje imati dvije zatvorene ledene plohe.

Kad analiziramo što je pogrešno napravljeno, prvenstveno se ističe nedostatak komunikacije između službenih tijela hrvatskog hokeja (saveza i klubova) i onih bez kojih ti savezi i klubovi ne bi imali razloga postojati, igrača i roditelja. Pitanje je kad bi igrači bili obaviješteni o otkazu nastupa u slovenskom prvenstvu da vijest nije prethodno „procurila“ preko privatnih kanala, nevezanih s hokejom. Teško je povjerovati da odgovorni ljudi u hrvatskom hokeju nisu znali ili nisu mogli znati prije kraja kolovoza da će se obnova Doma sportova odužiti i da će ugroziti planirane hokejaške aktivnosti.

Odgovorno ponašanje nalagalo bi pravodobnu informaciju svim zainteresiranima. Netko bi možda ponudio jedno ili više mogućih rješenja koja bi ipak omogućila nastup jedne ili više selekcija u slovenskom prvenstvu. Netko bi možda odlučio uštedjeti nekoliko stotina eura i ne poslati igrača na pripreme za okljaštrenu sezonu. Neki bi igrači možda potražili klub izvan Hrvatske, što se kao što vidimo i dogodilo. Na žalost, odgovorni ljudi hrvatskog hokeja donijeli su odluku bez da su i pokušali u suradnji sa zainteresiranim stranama pronaći rješenje koje bi zadovoljilo sve strane.
 
Da li je uopće postojalo drugačije rješenje od otkaza sezone? Ako na Velesajmu nije bilo raspoloživih termina, a gotovo sigurno nije, moglo se suparnicima ponuditi mogućnost zamjene domaćinstava pa bi hrvatske selekcije igrale samo u gostima sve do puštanja Doma sportova u pogon. Slovenski klubovi međusobno mijenjaju domaćinstva svake sezone u svakom uzrastu. Neke utakmice su se mogle i odgoditi i odigrati u kasnijem terminu. Crvena zvezda u pravilu prilagođava svoj kalendar na način da spaja gostovanja mlađih kadeta i mlađih juniora odnosno kadeta i juniora radi smanjenja troškova.

U krajnjim slučajevima, neke se domaće utakmice moglo odigrati u gostima uz prihvaćanje troškova organizacije iste. Prošle su sezone mlađi juniori Bleda bili „domaćini“ Teamu Zagreb na Velesajmu, jer je njihova dvorana bila zauzeta. Uostalom, prisjetimo li se sezona 2010/11 i 2011/12, selekcije mlađih juniora i juniora sve su svoje utakmice igrale u gostima izuzev utakmica protiv Beostara. Podrazumijeva se da bi troškove organizacije „domaćih“ utakmica koje se igraju u Sloveniji ili Srbiji snosili Zagrepčani.
 
Iz priopćenja ZSHL-a ne može se razabrati koje su sve mogućnosti ponuđene Slovencima i što su na ponudu odgovorili u slovenskom savezu. Ono što se pouzdano zna je da nitko iz saveza ili klubova nije sazvao roditelje igrača, iznio problem i ustanovio postoji li interes da roditelji sami ili uz pomoć pokrovitelja pokriju dio ili cijele troškove natjecanja (prijevoz, dnevnice trenera, naknade sudaca i zapisničara i sl.).

U priopćenju ZSHL-a izrijekom se navodi kako ne postoji mogućnost odgađanja utakmica. Međutim, već nakon prvog kola je razvidno kako nijedna srpska momčad u uzrastima seniora, juniora i mlađih juniora nije odigrala predviđenu utakmicu. Razlog je jednostavan, u beogradskoj dvorani Pionir do početka prvenstva nije bio postavljen led. U ovom trenutku ne možemo znati hoće li se utakmice naknadno odigrati ili će biti registrirane službenim rezultatom no činjenica je da je Crvena zvezda prijavila tri momčadi u slovensko prvenstvo uz punu svijest da neće imati led do početka istog. Vojvodina nije doputovala na gostovanje u Celje, a svoju utakmicu drugog kola u Kranju je odgodila za siječanj. Već u drugom kolu imamo primjer zamjene domaćinstva kojeg su obavili Bled i Slavija.

Razočarani igrači uzrasta kadeta, mlađih juniora i juniora s pravom se pitaju zašto su mlađi kadeti ostali iznimka? Zašto se umjesto tri zagrebačka kluba koji „troše“ 30 domaćih utakmica protiv Slovenaca i Austrijanaca te još šest međusobnih koje se mogu odigrati i na Šalati, nije prijavljena selekcija mlađih kadeta koja bi na domaće utakmice potrošila svega deset utakmica? Rezultati prvog kola u kojem su sva tri zagrebačka kluba visoko poražena od slovenskih suparnika pokazuje da nije bilo ni sportskog opravdanja za samostalni nastup u mlađim kadetima na uštrb starijih natjecateljskih uzrasta. „Ušteđeni“ termini mogli su se bez poteškoća dodijeliti dvjema selekcijama pa bi oštećen bio „samo“ jedan uzrast. Za odgovor na to pitanje treba se prisjetiti kako se financiraju zagrebački klubovi i tko su najredovitije i najbrojnije platiše.

Svima koji su uz „bandu“ proveli više godina jasno je da odgovorni ljudi u hrvatskom hokeju najviše vremena, truda i volje ulažu u odnose s roditeljima mlađih kadeta i „školaraca“. Pritom dobar dio roditelja najmlađih hokejaša ne razmišlja što čeka današnje mlađe kadete kad za koju godinu postanu kadeti i mlađi juniori. Tek kad se to dogodi, a zapravo prekasno, će shvatiti kako hrvatski hokejaši, što su stariji, sve više zaostaju za svojim slovenskim vršnjacima. Dok Slovenci s godinama treniraju i igraju sve više, hrvatska juniorska i prvenstva mlađih juniora postaju sve kraća sve do granice apsurda.

Na žalost, šteta je već napravljena. Većina hrvatskih kadeta, mlađih juniora i juniora odigrat će samo domaće prvenstvo koje se nerijetko organizira tek „reda radi“. Primjerice, juniorsko prvenstvo u posljednje se tri godine sastoji od po 8 utakmica po klubu u redovnom dijelu prvenstva. Prošle sezone je prvenstvo počelo tek 20. studenog, a završilo je 18. svibnja. U šest mjeseci odigrano je ukupno 17 utakmica. Prema mlađim juniorima ponijelo se još gore, jer su četiri momčadi odigrale samo po šest utakmica redovnog dijela prvenstva. Od početka 4. prosinca do završetka 7. svibnja odigrano je ukupno 17 utakmica. Uz tako porazne podatke, ne čudi što su igrači i roditelji mlađih juniora i juniora prilično skeptični prema priopćenjima u kojima se obećava kako će se domaće prvenstvo organizirati što je moguće kvalitetnije.

Klubovi su po zakonu udruge građana čije upravne odbore biraju skupštine. U jednom od klubova članovi skupštine su i po jedan roditelj svakog malodobnog hokejaša. Međutim, među roditeljima općenito postoji malo zanimanje za sudjelovanje u upravljanju klubom. Malo je tko zainteresiran baviti se poslovanjem kluba, razinom stručnog rada ili drugim aktivnostima. Upravo netransparentnost djelovanja klubova i pojedinih tijela saveza i ima za posljedicu ovakav način donošenja odluka o aktivnostima mladih hokejaša. Ne čudi stoga što su zagrebački klubovi već godinama pod vodstvom uskog kruga ljudi koji ujedno imaju i odlučujuće uloge u aktivnostima saveza.

U okruženju koje se godinama ne mijenja, nije nikakvo iznenađenje što se odluke o nesudjelovanju u slovenskom prvenstvu donose bez pokušaja pronalaska odgovarajućeg rješenja u suradnji s onima na koje odluka izravno utječe. Nezainteresiranost najvećeg dijela hrvatske hokejaške zajednice za opće stanje u hrvatskom hokeju glavni je razlog što ne dolazi do boljitka hrvatskog hokeja. Glasovi se dižu samo u slučaju kad se netko osjeti osobno pogođen nekom odlukom koja utječe na sportski razvoj njegovog djeteta.
 
Hrvatskom hokeju su potrebne korjenite promjene u načinu upravljanja klubovima no za tako nešto je u svakom pojedinom klubu potrebno okupiti skupinu poduzetnih i nesebičnih ljudi s planom rada i sredstvima za njegovu provedbu. Transparentno i učinkovito vođenje klubova imalo bi izravne pozitivne posljedice i na rad saveza čiji su klubovi najznačajniji članovi. Možda će ova neželjena epizoda potaknuti roditelje mladih hokejaša da se aktivnije uključe u rad klubova i svojim doprinosom promijene okruženje koje trenutno vlada u hrvatskom hokeju.


Korištenjem naše stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke funkcionalnosti Vam neće biti dostupne." Learn more".

EU Cookie Directive Module Information