Prvenstvo Hrvatske

Umjetnost mogućeg

mla tri2Početkom srpnja Slovenski savez hokeja na ledu dostavio je zagrebačkim klubovima potvrdu o nastupu u prvom krugu prvenstva Slovenije za sezonu 2015./16. Medveščak, Mladost i Zagreb, sučelit će se Triglavu iz Kranja, Bledu i Mariboru, a uz hrvatske momčadi gosti Slovenaca bit će i hokejaši beogradske Crvene zvezde. Sedam momčadi će od kraja rujna do početka prosinca odigrati po 12 utakmica poslije kojih će svatko nastaviti natjecanje u vlastitom prvenstvu.

U rujnu 2009. činilo se kako su hrvatskom seniorskom hokeju zacvjetale ruže. Medveščak se profesionalizirao i postao članom EBEL-a što je trebalo otvoriti prostor najboljim hrvatskim hokejašima za igranjem u jakoj ligi. Reprezentacija je dvije godine za redom zadržala mjesto u diviziji I, a Mladost i druga momčad Medveščaka nastavili su s natjecanjem u Slohokej ligi koje je uz njih obuhvaćala slovenske amaterske momčadi, srpskog prvaka Partizan te drugu momčad Graza. Istina, Zagreb se te jeseni našao u velikoj krizi, ali se očekivalo kako će "veprovi" za nekoliko godina ponovo imati pravu momčad pa da će se i oni moći uključiti u nadmetanje sa Slovencima i drugima.

Tri godine kasnije, novo vodstvo Slovenskog saveza hokeja na ledu ukida Slohokej ligu i okreće se prema Austriji. U suradnji s austrijskim savezom iz austrijske druge lige nastaje novo natjecanje, Inter-nacionalna liga (INL) koja ispočetka obuhvaća četiri austrijska kluba, Triglav i Slaviju. U ljeto 2013. Slovenci su uklopili svoje državno prvenstvo u lNL kojem su se pridružili i talijanski drugoligaši. Prošireno natjecanje okupilo je čak 15 momčadi od kojih je čak šest dolazilo iz Slovenije, među njima i klubovi poput Bleda i Celja koji godinama nisu imali seniore. Međutim, veliki zanos nije mogao platiti račune za povećane troškove natjecanja, a sve veći broj seniora nije mogao spojiti profesionalne obaveze sa statusom amatera pa je odustajao od aktivnog igranja.

Maribor je od INL-a odustao poslije samo jedne sezone,  a istog proljeća talijanski savez je povukao svoje klubove. Sezona 2014./15. bila je posljednja i za Bled i Triglav koji su odlučili igrati samo u domaćem prvenstvu. Tako su se slovensku klubovi jednako kao i 2012. našli podijeljeni u nekoliko razreda. Olimpija životari u EBEL-u, Jesenice su na putu obnove i povratka u profesionalizam, Slavija i Celje nastoje opstati u ligi s bogatijim Austrijancima dok su se Triglav, Bled i Maribor vratili u domaće okruženje.


Srpski ljubitelji hokeja još uvijek se sa sjetom prisjećaju sezona 2007./08. Bila je to posljednja "normalna" sezona u kojoj je pet srpskih klubova odigralo svoje prvenstvo do kraja. Svi klubovi bili su ojačani strancima, a reprezentacija je bila u usponu. Godinu dana kasnije kriza je pritisnula klubove, a završnicu prvenstva obilježili su odustajanje Crvene zvezde od polufinala te požar koji je uništio opremu hokejaša Vojvodine i naprasno prekinuo finale doigravanja. Reprezentacija je ipak izborila ulazak u diviziju I ostvarivši vrhunac srpskog hokeja u XX stoljeću.

U sezoni kad je Medveščak ušao u EBEL, srpsko se prvenstvo počelo raspadati. Partizan je igrao isključivo u Slohokej ligi, Novi Sad se ugasio, a Beostar ostao bez seniora. Ni povratak subotičkog Spartaka na seniorsku scenu nije mogao popraviti mučan dojam završnice sezone u kojoj je Spartak za sebe tražio naslov prvaka ne prihvaćajući "superfinale" protiv Partizana. "Crno-beli" su tako postali vjerojatno jedina momčad u povijesti hokeja koja je postala prvak bez da je odigrala i minutu u prvenstvu.

Srpski se hokej od tada kretao nizbrdo. Partizan je igrao u Slohokej ligi, Vojvodina se ugasila, a preostalih nekoliko klubova je igralo polurekreativno. U sezoni 2012./13. činilo se kako su stvari donekle živnule pojavom beogradskog Viteza i novosadskog NS Starsa. Partizan se silom prilika morao "vratiti u Srbiju" pa je u prvenstvu je, uključujući i mladu reprezentaciju, sudjelovalo čak šest momčadi. Bez obzira što se igralo brzopotezno u dva kruga,
samo su Zvezda i Vitez odigrali sve utakmice. Ni iduće dvije sezone nisu donijela stabilnost našim istočnim susjedima. Kad se obnovio Beostar, nestalo je Zvezdinih seniora. Prošle godine u prvenstvu nisu sudjelovali ni Spartak niti NS Stars pa se srpski hokej sveo na grad Beograd. U nadolazećoj sezoni, Crvena zvezda je odlučila krenuti Partizanovim stopama i priključila se slovenskom prvenstvu.


U prvoj sezoni poslije gašenja Slohokej lige, zagrebački klubovi ipak nisu ostali potpuno odsječeni od svijeta. Momčad Maribora odigrala je 12 kola prvog dijela prvenstva Hrvatske s Medveščakom, Mladosti i Zagrebom prije nego što je svatko nastavio svojim putem. Odmah po završetku prvog dijela prvenstva Sisak se pridružio Zagrepčanima u dodatnih šest kola poslije kojih je počelo doigravanje. Sljedeće dvije godine hrvatsko se prvenstvo igralo na uobičajenih 18 kola redovnog dijela prvenstva iza kojih slijedi doigravanje.


Tijekom protekle sezone dresove četiri hrvatska kluba navlačilo je 117 igrača s pravom nastupa za hrvatsku reprezentaciju, pet manje nego u sezoni 2013./14. U ovaj zbroj uračunati su i naturalizirani igrači poput Glumca ili Murraya. U odnosu na pretprošlu sezonu u hrvatskom prvenstvu nisu nastupili Crnčić, Nardin, Ruždjak, Šijan, Vasiljević, Franjković, Ivan Krpes, Marko Krpes, Kučera, Zvonimir Lovrenčić, Mislav Martinić, Plahutar, Vidović, Domagoj Božić, Knez, Banjad, Cerinski, Kalauz, Puzić, Stanić, Šupih Kvaternik, Videk, Kristijan Lončar, Lučan i Augustinović, ukupno 25 igrača. Kao i svake godine, hrvatski hokej napusti jedna cijela momčad s dvojicom vratara. Neki od njih, poput Šijana ili Vasiljevića su potražili sreću u inozemstvu, neki će se možda i vratiti aktivnom igranju hokeja, poput Šegavića no velika većina je zauvijek izgubljena.

Gubitke su djelomično nadoknadili povratnici iz inozemstva, bilo privremeni bilo trajni poput Cerovečkog, Dretara, Sertića, Šilovića, Tomljenovića, Vukoje ili Keglja. Samo 12 novih juniora je upisalo prve seniorske utakmice u prošloj sezoni od ukupno 35 koji su nastupili. Oduzmemo li juniore te igrače koji su hrvatsko državljanstvo dobili poslije potpisa ugovora za Medveščak te pribrojimo naše "legionare" predvođene Rendulićem, ostajemo na manje od 90 seniorskih igrača razvrstanih po kvaliteti od vrhunskih profesionalaca iz NHL-a do vremešnih entuzijasta sa Zibela. Pomaka na bolje i dalje nema usprkos svoj medijskoj pažnji koju hokej u Hrvatskoj uživa u posljednjih šest godina.

Kad 26. rujna hokejaši Zagreba iskližu na led u Kranju, a mladostaši se sučele Bledu, hrvatski će klupski hokej načiniti iskorak kakvog nije bilo još od 2008. kad su Medveščak i Mladost igrali Slohokej ligu, a Mladost i Zagreb nastupili u Panonskoj ligi. "Medvjedi", "mamuti" i "veprovi" u dva će kruga odmjeriti snage međusobno kao i hokejašima iz Slovenije i Srbije prije nego što nastave s natjecanjem u prvenstvu Hrvatske. Za sada se ne zna na koji će se način u domaće prvenstvo uključiti i Sisak, ali je za očekivati da će biti primijenjen sustav iz sezone 2012./13. Tada su zagrebački klubovi sukladno međusobnom redoslijedu prenijeli šest, četiri odnosno dva boda u dvokružno natejcanje sa Siskom koji je prvenstvo počeo bez bodova. Poslije šest odigranih kola, momčadi bi se razvrstale u doigravanje. Prisjetimo li se kako hrvatska reprezentacija od 11. do 14. veljače 2016. nastupa u Japanu na predolimpijskim kvalifikacija, izradi kalendara natjecanja trebat će posvetiti dodatnu pažnju.

Suradnja između amaterskih momčadi iz Slovenije, Hrvatske i Srbije nije novost. Svakih nekoliko godina pokrene se nešto slično Interligi B, Slohokej ligi ili Panonskoj ligi. Malobrojnost klubova i loše posljedice zatvorenosti u "Tabore", "Velesajmove" ili "Pionire" potiču klubove na prekograničnu suradnju koju svakako valja pozdraviti. Ono što nedostaje ovoj, kao i prethodnim inicijativama je sustavni pristup. Organizacija koja će osmisliti način natjecanja, potragu za pokroviteljima, stabilnost. Umjesto da svakog proljeća amaterski klubovi razbijaju glavu gdje će i protiv koga igrati u idućoj sezoni, bio bi red da se u cijelu priču u većoj mjeri uključe i savezi i osmisle realni okvir unutar kojeg bi usporedno djelovale međunarodne lige i završnice državnih prvenstava. Slovenski savez je imao na papiru dobru zamisao 2014. s Inter-nacionalnom ligom, ali nije uzeo u obzir troškove niti nespojivost profesionalnih obaveza s amaterskim statusom igrača. Novi pokušaj "alpsko-panonske" lige morao bi od početka biti zasnovan na realnim postavkama.

Korištenjem naše stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke funkcionalnosti Vam neće biti dostupne." Learn more".

EU Cookie Directive Module Information